Imovina fondova raste - krajem rujna iznosila 13,19 milijardi kuna

Bez autora
Nov 18 2013

Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) na kraju rujna neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom i privatnom ponudom iznosila je 13,19 milijardi kuna što je povećanje za 0,44 milijarde kuna, odnosno 3,44 posto u odnosu na kolovoz. Rastu su pridonijeli fondovi s javnom ponudom, prije svega novčani fondovi čija imovina sada iznosi 12,91 milijardi kuna. Imovina se je povećala i dioničkim fondovima za 0,88 milijuna kuna na 1,91 milijardi, dok je imovina obvezničkih i mješovitih fondova pala. Imovina fondova s privatnom ponudom ostala je na razini od kolovoza, odnosno 284,17 milijuna kn. U strukturi ukupne neto imovine domaćih otvorenih investicijskih fondova najveći pad udjela imaju mješoviti fondovi (8,24% u kolovozu na 7,92% u rujnu), zatim dionički (sa 16,12% na 15,59%) i obveznički fondovi (sa 3,48% na 3,30%) dok su novčani fondovi jedini zabilježili rast (sa 72,17% na 73,19%).

Imovina fondova raste - krajem rujna iznosila 13,19 milijardi kunaPrema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) na kraju rujna neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom i privatnom ponudom iznosila je 13,19 milijardi kuna što je povećanje za 0,44 milijarde kuna, odnosno 3,44 posto u odnosu na kolovoz, donosi portal iCapital.

Rastu su pridonijeli fondovi s javnom ponudom, prije svega novčani fondovi čija imovina sada iznosi 12,91 milijardi kuna. Imovina se je povećala i dioničkim fondovima za 0,88 milijuna kuna na 1,91 milijardi, dok je imovina obvezničkih i mješovitih fondova pala. Imovina fondova s privatnom ponudom  ostala je na razini od kolovoza, odnosno 284,17 milijuna kn. U strukturi ukupne neto imovine domaćih otvorenih investicijskih fondova najveći pad udjela imaju mješoviti fondovi (8,24% u kolovozu na 7,92% u rujnu), zatim dionički (sa 16,12% na 15,59%) i obveznički fondovi (sa 3,48% na 3,30%) dok su novčani fondovi jedini zabilježili rast (sa 72,17% na 73,19%).

Vodeće pozicije što se tiče imovine pod upravljanjem i dalje drže bankarska investicijska društva. Prvi na ljestvici je ZB Invest s 30,47% tržišta čija se je imovina povećala sa 3,92 na 4,02 milijarde kuna krajem rujna. Potom slijedi Erste Invest, čiji se udio u ukupnoj imovini povećao na 20,07%, tj. 2,65 milijarde kuna. Rastu imovine pridonio je rast Euro - Money fonda. Na trećem mjestu nalazi se PBZ Invest sa 2,32 milijardi kuna uz udio na tržištu od 17,61%. Slijedi ga Raiffeisen Invest, čija se imovina smanjila sa 1,35 na 1,34 milijarde kuna, pa im je sada udjel na tržištu 10,18 posto, u odnosu na 10,61 posto u kolovozu. 

Domaći fondovi s javnom ponudom i dalje glavninu svojih sredstava drže u  vrijednosnim papirima i depozitima, i to domaćim (82,09%), dok manji dio drže u novcu.

U strukturi ulaganja dioničkih fondova nije došlo do značajnijih promjena, pa je na kraju rujna  30,87% imovine investirano u domaće vrijednosne papire i depozite,  a 60,48% u inozemne.

Mješoviti fondovi i dalje bilježe smanjenje ulaganja na domaćem tržištu, dok su blago povećali ulaganja na stranim tržištima. Izloženost dionicama kao i obveznicama je ostala na istim razinama kao i na kraju mjeseca kolovoza. 

Obveznički fondovi su smanjili svoju izloženost domaćim vrijednosnim papirima, kao i obveznicama na domaćem i stranom tržištu. Skoro sva imovina novčanih fondova je i dalje uložena na domaćem tržištu, i to ponajprije u depozite te  kratkoročne vrijednosne papire.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik